Pčelinja paša: što pčele skupljaju kroz godinu i zašto med nije svake godine isti
Što pčele skupljaju kroz godinu, kako paša u Podravini teče od vrbe do kestena i zašto med nije svake godine isti.
Piše AndrejaObjavljeno 3 min čitanja
Kad ljudi pitaju zašto nam je bagremov med ove godine drugačiji nego prošle, odgovor je uvijek isti: pčele rade ono što im priroda ponudi. Ovaj tekst opisuje što pčele skupljaju, kako izgleda pčelinja godina u Podravini i zašto je svaki med svjedok jedne konkretne sezone.
Što je pčelinja paša
Paša je sve što pčele skupljaju izvan košnice:
- nektar s cvjetova, koji prerade u med,
- pelud, hranu za leglo, koju pohranjuju kao pergu,
- smolu s pupova drveća, od koje nastaje propolis,
- medljiku, slatku tekućinu koju na lišću izlučuju lisne uši, od koje nastaje medun,
- vodu.
Pčele traže pašu u krugu od otprilike jednog do tri kilometra od košnice. Zato je najvažnija odluka pčelara gdje će košnice stajati. Naše stoje u Sokolovcu, uz rub šume, između livada, bagremika i kestenovih šuma Kalničkog prigorja.
Pčelinja godina u Podravini
Ovo je približan kalendar; svake godine se pomiče ovisno o vremenu.
Ožujak — vrba, lijeska, drijen. Prvi pelud i malo nektara. Košnica se budi, matica počinje polagati jaja. Meda za vrcanje nema; sve ide u leglo.
Travanj — voćke, maslačak, uljana repica. Prva ozbiljna paša. Voćnjaci i livade pune maslačka daju pelud svih boja. Uljana repica, gdje je ima, daje svijetao med koji brzo kristalizira.
Svibanj — bagrem. Glavna paša Podravine. Bagrem cvate deset do petnaest dana i u dobroj godini pčele u tom razdoblju naprave više meda nego u cijelom ostatku sezone. Kiša, hladnoća ili mraz u tim danima mogu upropastiti berbu. Zato bagremovog meda nekih godina nema.
Lipanj — lipa, livade, kupina. Lipa cvate kratko i intenzivno; livade su u punom cvatu. Iz tog razdoblja dolaze lipov i livadni med.
Srpanj — kesten. Pitomi kesten cvate u srpnju i daje tamni, gorki med. U Kalničkom prigorju kestena ima dovoljno za čistu kestenovu pašu u dobroj godini.
Kolovoz i rujan — slaba paša. Suncokret gdje ga ima, zlatnica, medljika u šumi. Pčele uglavnom dopunjuju vlastite zalihe za zimu; pčelar vrca malo ili ništa.
Listopad do veljače — mirovanje. Pčele se skupljaju u zimsko klupko i troše zalihe. Pčelar ne otvara košnice.
Zašto med nije svake godine isti
Pčelar bira gdje košnice stoje i kada vrca. Sve ostalo određuje vrijeme:
- Kišno proljeće ispire nektar iz cvjetova i drži pčele u košnici.
- Kasni mraz uništi cvat bagrema ili voćaka.
- Suho ljeto daje manje nektara, ali koncentriraniji, tamniji med.
- Topla jesen produži pašu i promijeni sastav jesenskog meda.
Zato je razlika u boji i okusu između dvije godine istog meda dobar znak. Med koji je svake godine potpuno jednak vjerojatno je miješan i ujednačen.
Što to znači za kupca
- Bagremovog meda nekih godina nema ili ga ima vrlo malo; kad ga ima, vrijedi uzeti.
- Kestenov med varira u gorčini prema ljetu.
- Livadni i cvjetni med mijenjaju boju i aromu prema tome što je te godine prevladavalo na livadama.
- Perga iz proljeća je šarenija, iz ljeta ujednačenija.
Vrste meda i njihova svojstva opisali smo u vodiču kroz vrste meda.
Što pčelar radi kroz godinu
Ukratko: u proljeće prati razvoj legla i dodaje prostor, u sezoni vrca nakon svake glavne paše, ljeti vadi pergu i skuplja propolis, u kasno ljeto ostavlja pčelama dovoljno zaliha za zimu, a zimi popravlja opremu i čeka. Ako želite to vidjeti uživo, dođite u oazu.
Zaključak
Pčelinja paša je kalendar prirode: vrba, voćke, bagrem, lipa, kesten, pa mirovanje. Svaka godina napiše drugačiji med, a pčelar samo bira gdje će košnice stajati i kada će vrcati. Ono što je u staklenki, od bagremovog do kestenovog meda, svjedočanstvo je jedne konkretne sezone u Sokolovcu.
Pitanja i odgovori
Što je pčelinja paša?
Pčelinja paša je sve što pčele skupljaju u prirodi: nektar za med, pelud za hranu legla i smolu za propolis. Ovisi o biljkama u dometu košnice, obično do tri kilometra, i o vremenu cvatnje.
Kada pčele skupljaju med?
Pčele skupljaju nektar od prvih toplih dana u ožujku do rane jeseni, a najviše meda naprave tijekom glavnih paša: bagrema u svibnju, lipe u lipnju i kestena u srpnju. U kasno ljeto i jesen paša je slaba i pčele uglavnom dopunjuju vlastite zalihe.
Zašto med nije svake godine isti?
Med se razlikuje iz godine u godinu jer cvatnja ovisi o vremenu: kiša ili mraz tijekom bagremove cvatnje mogu prepoloviti berbu, a suho ljeto daje snažniji kestenov med. Pčelar ne može utjecati na to, pa je razlika u boji i okusu između dviju godina znak pravog meda.
Koliko daleko pčele lete po pašu?
Pčele obično traže pašu u krugu od jednog do tri kilometra od košnice, a kad je paša slaba i dalje. Zato okoliš pčelinjaka, šume, livade i usjevi u tom krugu određuju kakav će med nastati.